Sažetak rezultata istraživanja vođenih u okviru
GEM projekta 1999, 2000, i 2001. godine su slijedeći:
Razina poduzetničke aktivnosti mjerena brojem poduzetnika
na svakih 100 stanovnika u nekoj zemlji je značajno različita
u pojedinim zemljama: npr. u Singapuru i Japanu na svakih 100
stanovnika dolazi 5 poduzetnika; u Meksiku na svakih 100 stanovnika
dolazi čak 18 poduzetnika.
Korelacija razine poduzetničke aktivnosti
sa indikatorima nacionalne ekonomske aktivnosti je umjerena
i sugerira da je jedna trećina ekonomskog rasta posljedica
poduzetničke aktivnosti.
Zemlje u kojima su zabilježene visoke razine poduzetničke
aktivnosti značajno se razlikuju nizom nacionalnih faktora od
ostalih zemalja što govori u prilog značaja definiranja pravih
uvjeta za razvijanje poduzetničkih aktivnosti.
Kakav je indeks poduzetničke aktivnosti Hrvatske?
Prema indeksu poduzetničke aktivnosti (Total Entrepreneurial
Activity Index – TEA) koji pokazuje postotak odraslog stanovništva
od 18 do 64 godine starosti aktivno angažiranih u pokretanju
poslovnog pothvata ili u upravljanju/posjedovanju poduzeća ne
starijeg od 42 mjeseca, Hrvatska se nalazi na 31. mjestu od 37
zemalja uključenih u GEM 2002 projekt. Možemo procijeniti da
je u 2002. godini u Hrvatskoj bilo oko 98.000 takvih poduzetnika.
Tablica 2
Indeksi poduzetničke aktivnosti s obzirom na izabrane kriterije
Izvor: GEM Hrvatska 2002
Motiviranost za poduzetništvo
Motiviranost za poduzetništvo (poslovna prilika
ili nužnost) u Hrvatskoj pokazuje lošiji odnos nego što je to
prosjek za svih 37 zemalja u projektu:
TEA opći
3.36, rang 30, sve zemlje 6.88
TEA zbog nužnosti 0.85,
rang 21, sve zemlje 1.69
TEA zbog poslovne prilike 1.97,
rang 32, sve zemlje 4.83
Razlika između poduzetnika zbog nužnosti ili zbog
hvatanje poslovne prilike je važna, jer je istraživanjem potvrđeno
da su poduzetnici zbog vlastitog izbora optimističniji u planiranju
razvoja poslovnog pothvata od onih koji su to postali silom prilike.
Muškarci poduzetniji od žena?
Iako su u svim zemljama muškarci aktivniji u
poduzetništvu od žena, razlike među državama su vrlo velike.
Dok je na Tajlandu odnos gotovo ujednačen, u Japanu je pet puta
više muškaraca poduzetnički aktivno od žena. Prosjek za sve 37
zemlje je 1.8 x više muškaraca nego žena u poduzetništvu. U Hrvatskoj
je tri puta više muškaraca-poduzetnika od žena. Jedino prisila
bavljenja poduzetništvom te razlike smanjuje: među onima koji
su zbog nužnosti postali poduzetnicima, manje su razlike između
muškaraca i žena nego što je to prosjek, a značajnije manje u
usporedbi s poduzetnicima koji su to postali zbog vlastitog izbora.
I starost igra ulogu
U stvaranju novih poduzeća najaktivniji su ljudi
između 25 i 34 godine starosti:
Slika 3: TEA indeks prema spolu i dobi
Izvor: GEM Hrvatska 2002
Poduzetnici koji su to postali iz nužnosti u prosjeku
su stariji od poduzetnika koji to postaju vlastitim izborom.
Znanje i iskustvo, upornost, “dobro oko” za
poduzetničke prilike važni su za poduzetničko djelovanje
Iako se indeksi poduzetničke aktivnosti razlikuju
zbog dobi i spola, ta obilježja su manje značajna u objašnjavanju
razlika nego što se misli. Posebno, razlike zbog spola nisu statistički
značajne. Sklonost ka poduzetničkom ponašanju se mnogo bolje
objašnjava drugim faktorima, kao što su znanje i iskustvo za
pokretanje poslovnog pothvata, prepoznavanje poslovne prilike,
druženje s poduzetnicima. Velike su razlike u TEA indeksu između
onih koji se druže s poduzetnicima i onih koji ne poznaju nijednog
poduzetnika (6.10 vs. 1.53); između onih koji očekuju dobru poslovnu
priliku u narednih 6 mjeseci i onih koji to ne vide (9.02 vs.
2.29), onih koji imaju znanje i iskustvo za nove poslovne aktivnosti
i onih koji to nemaju (7.83 vs. 0.61). Oni koji poslovni neuspjeh
neće doživjeti kao kraj poduzetničke karijere češće su poduzetnici
od onih koji će poslovni promašaj smatrati “krajem svijeta” (4.10
vs. 2.59).
Obrazovne institucije, istraživanja, vlada
– kakva je njihova uloga u razvoju poduzetništva u Hrvatskoj?
GEM projekt koristi mišljenje eksperata za procjenu
uloge obrazovanja, istraživanja, vladinih politika i programa
na razvoj poduzetništva u pojedinoj zemlji. Od eksperata se tražilo
da rangiraju tri najznačajnije komponente snage i slabosti za
razvoj poduzetništva. Dobiven rang u Hrvatskoj je sličan rangu
koji je utvrđen za sve 37 zemlje u projektu, ali je kvaliteta
pojedinog elementa značajno različito ocjenjena u pojedinim zemljama:
Rang važnosti za poduzetništvo:
kulturne i društvene norme
vladine politike
obrazovanje
Kulturne i društvene norme